Poslijediplomski specijalistički studiji

Vrsta studija

Poslijediplomski specijalistički studij

 

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

 

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

 

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

 

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Oftalmologija i optometrija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.

Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.

U skladu sa studijskim programom Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija, specijalistički studij mogu upisati:

Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine i to specijalizanti Oftalmologije i optometrije iz Republike Hrvatske koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja ili zainteresirani specijalisti Oftalmologije i optometrije ili specijalizanti Oftalmologije i optometrije iz inozemstva.
Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.

Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija

Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Oftalmologija i optometrija sastoji se od organizirane nastave i završnog rada.

 

Iz organizirane nastave svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova za dovršenje studija. Studenti tijekom studija moraju odslušati i položiti:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija u iznosu od ukupno 40,0 ECTS bodova,
  • obvezne zajedničke predmete specijalističkih studija u iznosu od ukupno 7,5 ECTS bodova
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija u iznosu od ukupno 12,5 ECTS bodova.

 

Poslijediplomski specijalistički studij Oftalmologija i optometrija završava polaganjem svih ispita te polaganjem odgovarajućeg završnog specijalističkog ispita u skladu s programom studija za studente koji studij pohađaju u okviru specijalizacije iz Oftalmologije i optometrije ili pak polaganjem svih ispita te izradom završnog specijalističkog rada za studente koji studij pohađaju izvan navedene specijalizacije.

Student polaže završni specijalistički ispit nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

Odluku o priznavanju specijalističkog ispita i završetku studija, na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije donosi Fakultetsko vijeće.

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.
Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Oftalmologija i optometrija.

 

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Oftalmologije i optometrije.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Specifične kompetencije odnose se na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste oftalmologije i optometrije.

U smislu specifičnih kompetencija studenti će usvojiti suvremena znanja:

  • suvremenom pristupu dijagnostici oftalmoloških bolesti i zbrinjavanju bolesnika s bolestima prednjeg segmenta oka
  • izvođenju i interpretaciji oftalmoloških dijagnostičkih testova važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije
  • najvažnijim upalnim i tumorskim procesima oka i orbite, kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
  • osnovne principe kirurške tehnike u oftalmologiji
  • važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti prenatalne dijagnostike radi planiranja obitelji i prevencije nekih genetskih oftalmoloških bolesti
  • kompetencije da na temelju anamneze i kliničkog pregleda procjeni vrstu i težinu ozljede oka te odabere pravilan način za zbrinjavanje ozljeda oka i njihovu prevenciju
  • znati inicirati i odrediti adekvatne modalitete liječenja poremećaja pokretljivosti oka i binokularnog vida
  • epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih patoloških stanja stražnjeg segmenta oka i neurooftalmologije
  • svim aspektima suvremenih tehnika operacije katarakte i refraktivne kirurgije te vrstama intraokularnih leća
  • indikacijama izvođenja ultrazvučne pretrage očne jabučice, orbite i biometrije oka te o interpretaciji nalaza
  • specifičnostima intravitrealne primjene oftalmoloških lijekova
  • slikovnim dijagnostičkim tehnikama u oftalmologiji i optometriji
  • spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u oftalmologiji kao i o etičkim načelima istraživanja
  • načinu rada suvremene očne banke, vrstama očnih tkivnih presadaka, selekciji donora, uzimanju, procjeni kvalitete, obradi, pohrani, distribuciji i transplantaciji očnih tkivnih presadaka, s posebnim osvrtom na rožnicu
  • terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene oftalmoloških lijekova, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
  • zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila, te će znati odrediti stupanj oštećenja vidne funkcije i ordinirati potrebna pomagala
  • liječenju hitnih stanja u oftalmologiji.

 

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija

Poslijediplomski specijalistički studij

 

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

 

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

 

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

 

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.
U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Psihijatrija, specijalistički studij mogu upisati:

Specijalizanti Psihijatrije koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja. Na studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine.
Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.
Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija

Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija u iznosu od ukupno 45,0 ECTS bodova,
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija u iznosu od ukupno 10,0 ECTS bodova,
  • završni specijalistički rad u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova.

 

Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.

Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Psihijatrija.
 
Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Psihijatrije.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste psihijatra odnosno znanja:

  • suvremenom pristupu dijagnostici psihičkih poremećaja i duševnih bolesti i zbrinjavanju psihijatrijskih bolesnika;
  • izvođenju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka (psihijatrijski intervju, ocjenske ljestvice, laboratorijske pretrage) važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije;
  • najčešćim psihičkim poremećajima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja;
  • osnovne algoritme terapijskih intervencija u psihijatriji;
  • važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti rane dijagnostike radi planiranja obitelji i odabir adekvatne terapije tijekom trudnoće;
  • kompetencije da na temelju anamneze i procjene psihičkog statusa procjeni vrstu i težinu psihijatrijskog poremećaja te izabere adekvatnu individualiziranu psihofarmakoterapiju;
  • epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih psihičkih poremećaja i duševnih bolesti;
  • indikacijama izvođenja TMS-a (transmagnetske stimulacije) i drugih tehnika;
  • slikovnim dijagnostičkim tehnikama u psihijatriji;
  • spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u psihijatriji kao i o etičkim načelima istraživanja;
  • terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene psihofarmaka, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama;
  • zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila;
  • liječenju hitnih stanja u psihijatriji.

 

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Vrsta studija

Poslijediplomski specijalistički studij

 

Znanstveno područje

Biomedicina i zdravstvo

 

Znanstveno polje

Kliničke medicinske znanosti

 

Trajanje studija

1 godina, odnosno 2 semestra (60 ECTS bodova)

 

Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija regulirani su studijskim programom poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija, Pravilima za izvedbu poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija, Privremenim Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij.
Prijave na natječaj i ispunjenost uvjeta pristupnika za upis na specijalistički studij razmatra Odbor za poslijediplomske studije.

U skladu sa studijskim programom specijalističkog studija Neurologija, specijalistički studij mogu upisati:

Pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su završili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicine i to specijalizanti Neurologije iz Republike Hrvatske koji studij upisuju kao dio specijalizacije iz predmetnog područja ili zainteresirani specijalisti Neurologije ili specijalizanti Neurologije iz inozemstva. Studij je otvoren i za druge doktore medicine s motivacijom i željom da završe Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija.
Odbor za poslijediplomske studije imenuje stručno povjerenstvo za priznavanje određenog dijela ispita i određivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti za one kandidate koji su položili jednakovrijedne nastavne sadržaje odnosno predmete s odgovarajućom provjerom znanja na doktorskim i specijalističkim studijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj te inozemstva.
Struktura i organizacija poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija

Struktura specijalističkog studija određena je studijskim programom specijalističkog studija.
Studijski program po kojem se ustrojava Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija sastoji se od organizirane nastave i završnog specijalističkog rada.

 

Za dovršenje studija svaki student mora steći ukupno najmanje 60 ECTS bodova. Ukupnih 60 ECTS bodova koje student stječe završetkom specijalističkog studija raspodjeljuje se na:

  • obvezne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija u iznosu od ukupno 52,0 ECTS bodova,
  • izborne predmete iz Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija u iznosu od ukupno 5,0 ECTS bodova,
  • završni specijalistički rad u iznosu od ukupno 3,0 ECTS bodova.
  • Poslijediplomski specijalistički studij Neurologija završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog specijalističkog rada u skladu s programom studija.

Student izrađuje i brani završni specijalistički rad nakon odslušane nastave i položenih ispita specijalističkog studija.

Završni specijalistički rad je samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana stručna znanja potrebna za obavljanje visokostručnih poslova.
Kao ekvivalent završnog specijalističkog rada pristupnika Odbor za poslijediplomske studije može priznati jedan rad objavljen u časopisu indeksiranom u jednoj od međunarodnih bibliografskih baza podataka uz uvjete da:

  • je rad objavljen ili prihvaćen za tisak nakon započete specijalizacije te da je usko vezan za područje specijalizacije,
  • je student prvi ili dopisni autor, a mentor koautor rada,
  • je rad izrađen u formi stručnog ili znanstvenog rada,
  • isti rad kvalificira samo jednog studenta poslijediplomskog specijalističkog studija,
  • student prođe postupak prijave, ocjene i obrane rada prema odredbama Pravila za izvedbu Poslijediplomskog specijalističkog studija Neurologija.

 

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra Neurologija.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe opće kompetencije iz područja: komunikacijske vještine, timski rad, znanstveni rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etika i propisi, promocija zdravlja.

 

Završetkom studija student stječe i specifične kompetencije koje se odnose na teorijska i praktična znanja i vještine nužne za klinički rad specijaliste neurologije odnosno znanja:

  • o građi i funkciji pojedinih elemenata središnjeg živčanog sustava, organizaciju neurotransmitorskih sustava i neurobiologiji učenja i pamćenja
  • o suvremenom pristupu neurološkom bolesniku, specifičnostima uzimanja neurološke anamneze i heteroanamneze te neurološkog statusa
  • o suvremenom pristupu dijagnostici neuroloških poremećaja i bolesti te zbrinjavanju neuroloških bolesnika
  • o izvođenju, kritičkom rasuđivanju i interpretaciji dijagnostičkih postupaka u hitnim neurološkim stanjima (neurološki status, laboratorijske pretrage, lumbalna punkcija, neuroslikovne metode) važnih za postavljanje dijagnoze i ordiniranje adekvatne terapije
  • o liječenju hitnih stanja u neurologiji.
  • o najčešćim neurološkim poremećajima kako dječje tako i odrasle dobi, temeljenima na suvremenim protokolima dijagnostičke obrade i liječenja
  • osnovne algoritme dijagnostičkih i terapijskih intervencija u neurologiji
  • o važnosti genetskog savjetovanja i mogućnosti rane dijagnostike radi planiranja obitelji i odabira adekvatne terapije tijekom trudnoće
  • kompetencije da na temelju anamneze i uzetog neurološkog statusa procjeni vrstu i težinu neurološkog poremećaja, rasudi o stupnju hitnosti daljnje obrade i terapije te izabere adekvatnu individualiziranu farmakoterapiju i algoritam obrade
  • o epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju najčešćih neuroloških poremećaja i bolesti
  • o dijagnostičkim mogućnostima, ograničenjima i indikacijama neurofizioloških tehnika (evocirani potencijali, EEG, EMNG, TCD i CDFI karotida) te interpretaciji nalaza
  • o slikovnim neuroradiološkim dijagnostičkim tehnikama u neurologiji i kritičnom tumačenju nalaze
  • o spoznajama u području eksperimentalnih istraživanja u neurologiji kao i o etičkim načelima istraživanja
  • o terapijskim indikacijama i specifičnostima primjene psihofarmaka, mogućim načinima njihove primjene, nuspojavama, interakcijama
  • o zakonskoj regulativi pri ocjeni radne sposobnosti i potrebnim zdravstvenim uvjetima za vozače motornih vozila
  • o procjeni i ranom prepoznavanju potencijalnih kandidata za neurokirurško liječenje te mogućnostima preoperativne obrade
  • o vrstama, mogućnostima i predvidivim ishodima neurorehabilitacije.

 

Mogućnost nastavka obrazovanja

Nakon završetka ovog studijskog programa studentima se otvara mogućnost nastavka obrazovanja na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek kao i na poslijediplomskim doktorskim studijima drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

REHABILITACIJA U KLINIČKOJ MEDICINI - kardiovaskularna rehabilitacija

TEČAJ

1. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije “Sport i srce”

TEČAJ

Izražavanje zdravstvenih djelatnika na znanstveno-stručnim skupovima i u publikacijama

Simpozij

Suvremeno sestrinstvo: povijest kao temelj, teorija kao izvor, obrazovanje kao put, kvaliteta kao obveza, znanost kao istina.

Simpozij