Epidemiologija

Osposobljavanje studenata za proučavanje zdravlja stanovništva te razumijevanje značenja istoga pri rješavanju zdravstvenih problema stanovništva. Osposobljavanje studenata za sudjelovanje u jedinstvenom procesu zdravstvene zaštite s osobitom naglaskom na preventivne aspekte zaštite i socijalne komponente zdravstvenih problema kako bi se ostvarila dobra komunikacija i suradnja sa stanovništvom. Upoznavanje studenata s definicijom i glavnim zadatcima epidemiologije te njezinim povijesnim razvojem. Stjecanje znanja o najznačajnijim granama epidemiologije (genetička epidemiologija, molekularna epidemiologija, farmakoepidemiologija, klinička epidemiologija te interventna epidemiologija). Stjecanje znanja o sastavnicama epidemiološkog istraživanja te osnovnim postavkama opažajne, eksperimentalne, deskriptivne i analitičke epidemiologije. Stjecanja znanja o uzročnoj povezanosti, vrstama uzoraka te uzorkovanju. Stjecanje znanja o upitnicima kao instrumentima za prikupljanje podataka. Stjecanje znanja o apsolutnim i relativnim brojevima (proporcija, omjer stopa) koji se koriste u epidemiologiji. Stjecanje znanja o epidemiološkim mjerama (mjere učestalosti, mjere povezanosti, mjere mogućeg učinka). Stjecanje znanja o prevenciji bolesti (primarna, sekundarna i tercijarna). Stjecanje znanja o osnovnim postavkama te osobitostima kohortnog istraživanja,  istraživanja slučajeva i kontrola te presječnog istraživanja. Stjecanje znanja o sustavnom epidemiološkom praćenju zdravstvenog stanja populacije (epidemiološkim registrima te anketnom pregledu zdravstvenog stanja populacije). Stjecanje znanja o različitim oblicima eksperimentalnih istraživanja (randomizirani kontrolirani klinički pokus, kontrolirani terenski pokus, pokus u zajednici). Stjecanje znanja o dijagnostičkim testovima i testovima probira. Stjecanje znanja o međunarodnom zdravlju te etičkim principima u epidemiološkim istraživanjima.

Povijesni razvoj epidemiologije. Definicija i zadatci epidemiologije. Povijesna razdoblja razvoja epidemiologije u svijetu. Razvoj epidemiologije u Hrvatskoj. Pojmovno određenje epidemiologije, epidemije, endemije, pandemije. Najvažniji zadatci epidemiologije.
Najznačajnije grane epidemiologije. Genetička epidemiologija. Molekularna epidemiologija. Farmakoepidemiologija. Klinička epidemiologija. Interventna epidemiologija.
Osnove istraživanja i primjene epidemioloških metoda. Sastavnice epidemiološkog istraživanja. Opažajna epidemiologija. Eksperimentalna epidemiologija. Deskriptivna epidemiologija. Analitička epidemiologija.
Uzročna povezanost. Rizični čimbenik. Uzrok. Kriteriji uzročne povezanosti.
Vrste uzoraka i uzorkovanje. Ukupna populacija. Ciljna populacija. Reprezentativnost. Uzorkovanje na temelju vjerojatnosti. Prigodno uzorkovanje. Jednostavni slučajni uzorak. Stratificirani slučajni uzorak. Uzorak podskupina ili grozdasti uzorak. Sustavni uzorak.
Upitnik – instrument za prikupljanje podataka. Standardni upitnik. Koraci u razvoju novog upitnika. Upitnik kojeg ispitanici sami ispunjavaju.Upitnik kod kojeg ispitanici odgovaraju na pitanja koja postavljaju istraživači. Značajke dobrog upitnika.
Epidemiološke mjere i mjerenje pojava u populaciji. Apsolutni brojevi. Relativni brojevi – proporcija, omjer, stopa. Mjere učestalosti – mjere morbiditeta, mjere mortaliteta. Mjere povezanosti – relativni rizik, pripisivi rizik, omjer izgleda, omjer prevalencija. Mjere mogućeg učinka – populacijski pripisivi udio, sprječivi udio u populaciji.
Deskriptivna epidemiologija. Definicija i zadatci deskriptivne epidemiologije. Osoba. Mjesto. Vrijeme.
Prevencija bolesti. Primarna prevencija. Sekundarna prevencija. Tercijarna prevencija. Vogralikov lanac. Primarna prevencija zaraznih bolesti. Sekundarna prevencija zaraznih bolesti. Prevencija nezaraznih bolesti.
Kohortno istraživanje. Kohorta u epidemiologiji. Tijek kohortnog istraživanja. Zatvorena kohorta. Otvorena kohorta. Retrospektivno kohortno istraživanje. Prospektivno kohortno istraživanje. Tijek prospektivnog odnosno retrospektivnog kohortnog istraživanja. Mjere učestalosti bolesti (kumulativna incidencija, stopa incidencije) te mjere povezanosti (relativni rizik, pripisivi rizik) u kohortnom istraživanju. Vremenska određenost kohortnog istraživanja. Područje primjene kohortnog istraživanja. Prednosti i nedostaci kohortnog istraživanja. Longitudinalna istraživanja. Ugniježđeno istraživanje slučajeva i kontrola.
Epidemiološki  pokazatelji zdravstvenog stanja. Dobna raspodjela pučanstva. Stope nataliteta, mortaliteta i prirodnoga prirasta. Mortalitet dojenčadi i perinatalna smrtnost. Proporcionalni mortalitet, specifični mortalitet prema uzroku smrti i rangovi umrlih prema skupinama bolesti. Zarazne bolesti: prijavljivanje i cijepljenje.
Sustavno epidemiološko praćenje zdravstvenog stanja populacije. Prikupljanje podataka. Sustavno praćenje zdravstvenog stanja populacije. Epidemiološki registri. Anketni pregled zdravstvenog stanja populacije.
Eksperimentalna epidemiologija. Randomizirani kontrolirani klinički pokus. Kontrolirani terenski pokus. Pokus u zajednici.
Istraživanje slučajeva i kontrola. Tijek istraživanja slučajeva i kontrola. Odabir ispitanika u skupinu slučajeva. Odabir ispitanika u skupinu kontrola. Načini umanjivanja utjecaja čimbenika zabune – usklađivanje i ograničavanje. Izvori podataka o izloženosti. Mjere povezanosti u istraživanju slučajeva i kontrola – omjer izgleda – definicija i tumačenje. Vremenska određenost istraživanja slučajeva i kontrola. Prednosti i nedostaci istraživanja slučajeva i kontrola.
Presječno istraživanje. Trenutačna prevalencija. Periodična prevalencija. Tijek presječnog istraživanja. Omjer prevalencija (PR). Prevalencijski omjer izgleda (POR). Tumačenje PR i POR. Vremenska određenost presječnog istraživanja. Prikupljanje podataka u presječnim istraživanjima. Područje primjene presječnog istraživanja. Prednosti i nedostaci presječnog istraživanja.
Dijagnostički testovi i testovi probira. Dijagnostički testovi. Testovi probira. Točnost ili validnost testa. Pouzdanost ili preciznost testa. Osjetljivost testa. Specifičnost testa. Pozitivna prediktivna vrijednost dijagnostičkog testa. Negativna prediktivna vrijednost dijagnostičkog testa. Probir (screening).
Međunarodno zdravlje. Pojmovno određenje međunarodnog zdravlja. Najznačajnije činjenice globalne zdravstvene statistike. 
Etički principi u epidemiološkim istraživanjima. Osnovni etički principi u istraživanjima. Informirani pristanak. Privatnost i povjerljivost podataka. Sukob interesa. Etički principi u istraživanjima u kojima su ispitanici djeca. Rad Etičkih povjerenstava.

Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban: 

• Opisati i objasniti povijesni razvoj epidemiologije u svijetu i u Hrvatskoj

• Definirati pojam epidemiologije te nabrojiti i objasniti njezine glavne zadatke

• Definirati i objasniti pojmove epidemije, endemije i pandemije

• Prikazati i objasniti glavne karakteristike najznačajnijih grana epidemiologije (genetička epidemiologija, molekularna epidemiologija, farmakoepidemiologija, klinička epidemiologija te interventna epidemiologija)

• Nabrojiti i objasniti temeljne sastavnice epidemiološkog istraživanja

• Prikazati i objasniti podjelu epidemioloških metoda istraživanja

• Razjasniti osnovne postavke opažajne, eksperimentalne, deskriptivne i analitičke epidemiologije

• Nabrojiti i objasniti kriterije uzročne povezanosti

• Nabrojiti te opisati vrste uzoraka 

• Definirati i objasniti načine dobivanja uzoraka odnosno načine uzorkovanja

• Definirati značajke dobrog upitnika te osmisliti upitnik za vlastito istraživanje

• Definirati pojmove apsolutnih i relativnih brojeva koji se koriste u epidemiologiji

• Izračunati proporciju, omjer i stopu

• Definirati i objasniti pojedine mjere učestalosti – mjere morbiditeta (incidencija, prevalencija), mjere mortaliteta (opći mortalitet, specifični mortalitet, proporcionalni mortalitet, letalitet); mjere povezanosti – relativni rizik, pripisivi rizik, omjer izgleda, omjer prevalencija te mjere mogućeg učinka – populacijski pripisivi udio, sprječivi udio u populaciji

• Objasniti Vogralikov lanac

• Definirati i objasniti pojmove primarne, sekundarne i tercijarne prevencije bolesti

• Objasniti primarnu i sekundarnu prevenciju zaraznih bolesti

• Objasniti prevenciju nezaraznih bolesti

• Prikazati i objasniti kalendar cijepljenja u Republici Hrvatskoj

• Definirati pojam kohorte u epidemiologiji te pojmove otvorene i zatvorene kohorte

• Nabrojiti i objasniti temeljne vrste kohortnog istraživanja (prospektivno i retrospektivno)

• Opisati i objasniti temeljne postavke kohortnog istraživanja (tijek i vremensko određenje, mjere učestalosti bolesti te mjere povezanosti u kohortnom istraživanju, područje primjene te prednosti i nedostatke kohortnog istraživanja)

• Definirati te izračunati kumulativnu incidenciju i stopu incidencije

• Izračunati te rastumačiti relativni rizik i pripisivi rizik

• Opisati i rastumačiti ugniježđeno istraživanje slučajeva i kontrola

• Definirati i objasniti pojam longitudinalnih istraživanja

• Opisati i objasniti temeljne postavke istraživanja slučajeva i kontrola (tijek i vremensko određenje, mjere povezanosti u istraživanju slučajeva i kontrola, odabir ispitanika u skupinu slučajeva, odabir ispitanika u skupinu kontrola, načine umanjivanja utjecaja čimbenika zabune – usklađivanje i ograničavanje te područje primjene, prednosti i nedostatke ovog istraživanja)

• Izračunati te rastumačiti omjer izgleda

• Usporediti kohortno istraživanje te istraživanje slučajeva i kontrola te identificirati njihove osnovne razlike

• Opisati prirodno kretanje stanovništva izračunavanjem stope nataliteta, stope mortaliteta te prirodnog prirasta

• Izračunati mortalitet dojenčadi te perinatalni mortalitet

• Objasniti svrhu i osnovni cilj sustavnog epidemiološkog praćenja bolesti

• Nabrojiti i objasniti najvažnije oblike sustavnog praćenja zdravstvenoga stanja populacije (epidemiološki registri, anketni pregled zdravstvenog stanja i/ili ponašanja populacije tzv. survey)

• Definirati i objasniti pojmove primarnih i sekundarnih podataka

• Nabrojiti i objasniti različite oblike eksperimentalnih istraživanja (randomizirani kontrolirani klinički pokus, kontrolirani terenski pokus, pokus u zajednici)

• Definirati i objasniti pojmove trenutačne i periodične prevalencije

• Opisati i objasniti temeljne postavke presječnog istraživanja (tijek i vremensko određenje, mjere povezanosti u presječnom istraživanju, područje primjene te prednosti i nedostatke presječnog istraživanja)

• Izračunati te rastumačiti omjer prevalencija te prevalencijski omjer izgleda

• Definirati i objasniti pojmove dijagnostičkog testa, testa probira, točnosti ili validnosti testa, pouzdanosti ili preciznosti testa te pojam probira (screeninga)

• Objasniti te izračunati osjetljivost testa, specifičnost testa, pozitivnu prediktivnu vrijednost dijagnostičkog testa te negativnu prediktivnu vrijednost dijagnostičkog testa

• Definirati pojam međunarodnog zdravlja te ukratko opisati najznačajnije činjenice globalne zdravstvene statistike 

• Opisati primjenu etičkih načela u epidemiologiji