Upoznati studente s temeljnim osobinama i karakteristikama mikroorganizama – bakterija, virusa, gljiva i parazita – najčešćim uzročnicima infekcija kod čovjeka. Također upoznati studente s osnovama imunološke reakcije i imunološkog odgovora na prisustvo mikroorganizama, kao i cijepljenjem kao prevencijom određenih bolesti. Cilj je i upoznati studente s osnovama patogeneze bolesti povezano s mikrobiološkim uzročnicima, s kliničkim uzorkovanjem za mikrobiološku pretragu, pohranom uzoraka i transportom, te s metodama sprječavanja i suzbijanja infekcija i s metodama dezinfekcije i sterilizacije. Na seminarima je cilj da studenti prošire znanje iz odgovarajućih područja koji su posebno važni za rad u dentalnoj medicini s posebnim osvrtom na oralnu mikrobiotu i ulogu u oralnoj higijeni. Na vježbama je cilj studente upoznati s osnovnim mikrobiološkim tehnikama i metodama, načinom odbira odgovarajućeg testa u dijagnostici oralnih oblesti, identifikacijom i određivanje antimikrobne osjetljivosti patogenih mikroorganizama
Uvod u medicinsku mikrobiologiju. Mikrobiologija kao znanost. Povijest razvoja oralne mikrobiologije. Primjena mikrobiologije u stomatološkoj praksi. Nomenklatura i taksonomija mikroorganizama.
Oblici i morfologija bakterijskih stanica, morfologija virusa i gljiva te parazita.
Razmnožavanje mikroorganizama, metabolizam i genetika. Patogenost i virulencija; faktori patogenosti i virulencije. Utjecaj fizikalnih i kemijskih agenasa na mikroorganizme. Dezinfekcija i sterilizacija: metode i praktična primjena. Primjena kemijskih agensa u stomatološkoj praksi (dezinfekcija). Antibiotici i testiranje osjetljivosti na antibiotike: metode i primjena. Značaj bakterijske rezistencije.
Imunost i imunološki sustav. Antigeni i protutijela. Specifična humoralna imunost. Mehanizmi specifične stanične imunosti. Mehanizmi nastanka autoimunih bolesti i reakcije preosjetljivosti. Imunodeficijencije. Aktivna i pasivna imunizacije: cijepljenje i imuni serumi.
Porodice, rodovi i vrste bakterija od posebnog medicinskog i stomatološkog značaja: Staphylococcus, Streptococcus, Neisseriae (N. meningitidis, N. gonorrhoeae), Corynebacterium diphtheriae, Bacillus anthracis, Clostridium, Bordetella, Enterobacteriales (E. coli, Klebsiella, Proteus), Pseudomonas aeruginosa, Mycobacterium (M. tuberculosis complex, atipične mikobakterije), Treponema pallidum, Rickettsia, Mycoplasma, Chlamydia.
Virusi od značaja u medicinskoj i stomatološkoj praksi: Herpesviridae (HSV1,HSV2, VZV, CMV, EBV), Papovaviridae (papilomavirus) Picornaviridae (poliomyelitis virus , coxacki virus), hepatotropni virusi (HAV, HBV, HCV, HDV, HEV), Ortomyxoviridae: Influenza virus, Paramyxoviridae: virus morbilla, virus mumpsa, RSV, parainfluenca virusi, Lyssavirus, Retrovirusi: HIV, neurotropni i arbovirusi. Filovirusi (virus ebole). Prioni.
Gljive I plijesni: Candida, Mucor, Aspergillus
Mikroflora usne šupljine – oralni mikrobiom, faktori koji utječu na sastav oralne mikroflore.
Rodovi i vrste mikroorganizama pripadnici normalne oralne mikroflore: oralni streptokoki, Veillonella, Lactobacillus, Actinomyces, Porphyromonas, Prevotella, Wolinella,Fusobacterium, Capnocytophaga, oralne spirohete, filamentozne bakterije, oralne protozoe. Najvažnije gljive - rodovi; Candida,Cryptococcus.Paraziti: Trichomonas tenax
Uloga bakterija u dentalnom plaku (struktura, mehanizan nastanka) Bakterijski sastav dentalnog plaka u odnosu na lokalizaciju dentalnog plaka u usnoj šupljini. Etiopatogeneza karijesa zuba (mikrobiološki aspekti)
Uloga bakterija dentalnog plaka u infekciji pulpe zuba, periapeksne regije. Imunologija dentalnog karijesa.Parodontitis i parodontoza. Etiopatogeneza karijesa i parodontopatije s mikrobiološkog aspekta.
PRAKTIČNA NASTAVA
Mikroskop, mikroskopiranje. Nativni preparat i bojanja u mikrobiologiji jednostavna i složena: monokoromatska i polikromatksa bojanaj; bojanje po Gram-u, acidorezistento bojanje.
Sterilizacija i dezinfekcija. Priprema instrumenata za sterilizaciju.Odabir metoda I sredstava.
Uzimanje i slanje materijala za mikrobiološki pregled; Hranljive podloge
Kultivacije i uzgoj bakterija. Proces mikrobiološke dijagnostike i identifikacija bakterija, antibiogram
Serološke reakcije u mikrobiologiji: reakcija aglutinacije, imunofluorescentne metode: direktna i indirektna, imunoenzimski test. Molekularne metode u mikrobiološkoj dijagnostici (PCR)
Specijalna mikrobiologija mikromorfologija i makromorfologija: Staphylococcus; Neisseriae, Streptococcus; Streptococcus pneumoniae,Bacillus;Clostridium, Enterobacteriales, Mycobacterium, Treponema pallidum. Biotop usne šupljine, viridans streptokoki, Lactobacillus, Actinomyces Porphyromonas, Prevotella, Fusobacterium, Oralne spirohete, Candida, Oralne protozoe. Dentalni plak. Virusi - laboratorijska dijagnostika virusnih infekcija: brzi antigeni testovi, PCR.
Obavezna literatura:
- Kalenić S. i sur. Medicinska mikrobiologija. Zagreb: Medicinska Naklada; 2019.
- Presečki V. Stomatološka mikrobiologija. Zagreb: Medicinska Naklada; 2009.
Dopunska literatura:
- Samaranayake LP. Essential microbiology for dentistry, 3rd edition. Churchill Livingstone Elsevier; 2006.
- Tonkić M i sur. Medicinska mikrobiologija. Praktikum za vježbe za studenta Dentalne medicine. Redak, Split, 2015.
Student će nakon završenog kolegija moći:
- Opisati osobine građe stanica - bakterija, virusa, gljiva i parazita ii njihovu ulogu u mikrobiološkoj dijagnostici . Poznavati najvažnija bojanja koja se koriste u mikromorfologiji mikroorganizama.
- Opisati odabir i definirati značaj kliničkih uzoraka i biti osposobljen za uzimanje različitih bioloških materijala samostalno ili uz kontrolu dr. dent. med.
- Primijeniti stečena znanja u uzorkovanju, transportu i obradi najčešćih kliničkih uzoraka do mikrobiološkog laboratorija.
- Samostalno izraditi osnovne mikroskopske preparate iz kliničkih, identificirati osnovn erodove ili vrste mikrorganizama na osnovu mikromorfologije.
- Definirati, opisati i primijeniti suvremene, rutinske dijagnostičke metoda kultivacije bakterija, virusa, gljiva i parazita, poznavati serološke i molekularne dijagnostičke metode koje se koriste u rutinskom radu osobito koje bi se mogle koristiti u radu u ordinacijama dentalne medicine
- Objasniti važnost i način izrade metoda ispitivanja osjetljivosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove, usvojiti pojam bakterijske rezistencije na antibiotike te značenje racionalnog propisivanja antibiotika
- Nabrojiti, te opisati glavne čimbenike patogeneze najvažnijih uzročnika infekcija u ljudi: bakterije, viruse, gljive i parazite.
- Opisati metode sterilizacije i dezinfekcijom.
- Nabrojatai najvažnija cjepiva i usvojiti značenje i važnost cijepljenja u prevenciji infektivnih bolesti.
- Definirati i primijeniti metode prevencije i dijagnostike krvlju prenosivih bolesti i zbrinjavanje ubodnih incidenata te provođenje mjera sprječavanja i suzbijanja bolničkih infekcija.
- Ocijeniti rizik prijenosa infekcije u stomatološkoj ordinaciji i odabrati odgovarajuće mjere zaštite za članove dentalnog tima i pacijente u svrhu kontrole infekcija