Anatomija s histologijom

Glavni cilj predmeta je da student usvoje temelje makroskopske i mikroskopske morfologije pojedinih organa i organskih sustava čovjeka s posebnim osvrtom na lokomotorni sustav. Stečeno i usvojeno znanje iz anatomije treba omogućiti studentima bolje razumijevanje fizioloških, patofizioloških i patoloških procesa u organizmu te svladavanje kliničkih predmeta i fizioterapijskih postupaka.

Kolegij uključuje stjecanje znanja iz opće anatomije te znanja iz područja građe i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Predmet obuhvaća sljedeće:
1.opću anatomiju (definirati i razlikovati anatomiju u sklopu morfoloških znanosti; definirati i razlikovati stupnjeve u građi ljudskog tijela; definirati pojam i praktičnu važnost anatomske orijentacije i anatomski položaj tijela, opisati i pokazati položaj triju osnovnih orijentacijskih ravnina i osi u odnosu na tijelo);
2.opću i specijalnu osteologiju (opisati osnovne značajke makroskopske građe kosti, analizirati i usporediti oblike kostiju, opisati i na anatomskom preparatu pokazati dijelove tipičnih vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka, križnu i trtičnu kost, opisati osnovne karakteristike kralježnice u cjelini, pokazati dijelove rebara, opisati prsnu kost, opisati lubanju u cjelini, definirati opće značajke lubanjskih kostiju, razlikovati i opisati te na anatomskim preparatima pokazati osnovne dijelove pojedine kosti ruke i noge);
3.opću i specijalnu sindezmologiju (sinartroze i diartroze, definirati vrste zglobova po obliku i kretnjama, analizirati tipove spojeva među kralješcima, spojeve prsnog dijela kralježnice s rebrima i prsnom kosti te opisati koštani toraks kao cjelinu, argumentirati važnost oblika i položaja rebara u koštanom toraksu za mehaniku disanja, definirati spojeve među lubanjskim kostima i opisati njihovo funkcionalno značenje);
4.opću i specijalnu miologiju (opisati građu i dijelove skeletnog mišića, definirati oblike skeletnih mišića i funkciju mišića, opisati i definirati njihovu funkciju i inervaciju);
5.opću i specijalnu neurologiju (opisati građu živčanog tkiva, analizirati i usporediti anatomsku i fiziološku podjelu živčanog sustava, definirati mozak /encephalon/ i dijelove mozga /cerebrum, cerebellum, truncus encephali/, opisati veliki mozak, na anatomskom preparatu pokazati režnjeve velikog mozga, pokazati i granice među njima, opisati i pokazati površine, brazde i vijuge velikog mozga. Opisati unutrašnju građu velikog mozga, definirati plašt /pallium/, duboke sive /bazalni gangliji/ i bijele mase velikog mozga). Na anatomskom preparatu pokazati položaj, dijelove i omeđenja bočne komore, opisati mali mozak, opisati moždano deblo, definirati i na anatomskom preparatu pokazati položaj i granice među dijelovima moždanog debla (medulla oblongata, pons, mesencephalon), opisati kralježničnu moždinu, refleksni luk, razlikovati refleksne lukove u cerebrospinalnom sustavu, parasimpatičkom i simpatičkom dijelu autonomnoga živčanog sustava, opisati ovojnice mozga, definirati putove živčanog sustava, razlikovati moždane i moždinske živce, ganglije, opisati vrste vlakana, izlazište, grananje i područje inervacije, živčane spletove, definirati autonomni živčani sustav, analizirati anatomsku i funkcionalnu razliku između pars parasympathica i pars sympathica);
6.opću i specijalnu angiologiju (opisati i definirati vrste krvnih žila, opisati građu stijenke krvnih žila, opisati krvni optok, opisati građu srčane stijenke, opisati slojeve srčane stijenke; opisati oblik i osobitosti četiriju šupljina srca te ih na anatomskom preparatu pokazati; opisati srčana ušća, definirati provodnu srčanu muskulaturu i objasniti njezinu građu i funkciju, opisati irigaciju i inervaciju srca te analizirati topografske odnose srca; opisati mali i veliki optok krvi, definirati i razlikovati njihovu funkciju; definirati limfne žile i limfne čvorove, pokazati i opisati oblik i smještaj slezene);
7.opću i specijalnu splanhologiju (definirati razliku u građi i obliku šupljih i parenhimatoznih organa, opisati serozne opne, opisati oblik i građu organa probavnog sustava te pokazati na anatomskim preparatima osnovne dijelove navedenih organa i položaj u tjelesnim šupljinama, opisati topografske odnose probavnih organa u trbušnoj šupljini, argumentirati podjelu trbušne šupljine na peritonealnu šupljinu i ekstraperitonealne prostore, opisati oblik i građu organa dišnog sustava, definirati pleuru, pleuralni prostor i argumentirati značaj pleure za mehaniku disanja, opisati oblik i građu organa mokraćnog sustava te topografske odnose organa mokraćnog sustava, definirati unutrašnje i vanjske organe ženskog i muškog spolnog sustava, definirati žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem i opisati oblik, građu i funkciju);
8.kožu i specijalna osjetila (definirati sustav osjetnih organa, opisati oblik i unutrašnju građu oka, uha, osjetila njuha, okusa, osjetila za ravnotežu i kože).

Obavezna literatura:

1. Reihe D. Anatomija. 3. izd. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
2. Marušić A, Krmpotić-Nemanić J. Anatomija čovjeka. 2. izd. Zagreb: Medicinska naklada; 2002.
3. Waldeyer A. Waldeyerova anatomija čovjeka. 1. hrv. izd. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga; 2009.
4. Keros P, Pećina M, Ivančić-Košuta M. Temelji anatomije čovjeka. Zagreb: Naprijed; 1999.
5. Sobotta J. Atlas anatomije čovjeka I. + II. + III. svezak + Tablice. 3. izd. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2013.
6. Junqueira LC, Bradamante Ž, Kostović-Knežević Lj. Osnove histologije: udžbenik i atlas. 10. izd. Zagreb:  Školska knjiga; 2005.
7. Durst-Živković B. Praktikum iz histologije. 5. izd. Zagreb: Školska knjiga; 2007.

Izborna literatura:

1. Werner Platzer. Priručni anatomski atlas 1 - sustav organa za pokretanje (2011.), Priručni anatomski atlas 2 – unutarnji organi (2012.), Priručni anatomski atlas 3 – živčani sustav i osjetila (2011.). Zagreb: Medicinska naklada.
2.Netter FH. Atlas anatomije čovjeka. 7. izd. Beograd: Datastatus/Elsevier; 2018. 
3. Jalšovec  D. Sustavna i topografska anatomija čovjeka. Zagreb: Školska knjiga; 2007.
4. Bajek S, Bobinac D. Sustavna anatomija čovjeka. Rijeka: Digital point; 2007. 
5. Young B, O’Dowd G, Woodford P. Wheater’s Functional Histology: A Textand Colour Atlas. 6. izd. Philadelphia, PA: Churchill Livingstone; 2014.
 

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. Opisati strukture i funkciju lokomotornog aparata, kao i njihovu irigaciju i inervaciju
2. Definirati temeljna načela građe živčanog sustava
3. Identificirati sadržaj i topografske međuodnose pojedine regije trupa i ekstremiteta
4. Interpretirati temeljna znanja iz anatomije s klinički značajnim entitetima
5. Povezati morfološke i funkcionalne značajke različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva
6. Razlikovati morfološke značajke tkiva i organa
7. Povezati značajke građe s funkcionalnim značajkama pojedinih organa