Kolegij Patofiziologija uključuje stjecanje znanja iz opće patofiziologije i znanja iz područja poremećaja funkcije pojedinih organskih sustava. Studenti se kroz kolegij upoznaju s temeljnim načelima i terminologijom opće i specijalne patofiziologije. Studentima se prikazuju opći i specifični modeli ponašanja organizma u zdravlju i bolesti te načini i uzroci razvoja patofizioloških procesa na razini organizma i specifičnih organskih sustava. Krajnji cilj je studenta obučiti vještini retrogradnog povezivanja simptoma, znaka ili bolesti s patofiziološkim mehanizmom njihova razvoja.
Opća patofiziologija: Opći modeli ponašanja organizma u zdravlju i bolesti: homeostaza, reaktivnost, mehanizmi pozitivne i negativne povratne sprege, sposobnost i stanje organizma. Osnovni simptomi i znakovi bolesti i patofiziološki mehanizam njihova nastanka. Patofiziologija poremećaja genskog izražaja, energetskog metabolizma, staničnih organela, osnovnih i specifičnih metabolita. Osnove poremećaja vode i elektrolita, poremećaji acidobazne ravnoteže. Opći principi odgovora organizma na ozljedu i infekciju, patofiziologija upale i poremećaja termoregulacije.
Specijalna patofiziologija: Specifični modeli ponašanja tkiva, organa i organskih sustava (probavni sustav, hepatobilijarni sustav, kardiovaskularni sustav, respiratorni sustav, endokrini sustav, sustav krvotvornih organa i krvi, urogenitalni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav). Patofiziologija razvoja temeljnih i najčešćih patoloških entiteta vezanih uz svaki od navedenih organskih sustava.
Obavezna literatura:
1. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z, i sur.: Patofiziologija. 8. izd. Zagreb: Medicinska naklada; 2018. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura:
- Gamulin S. Patofiziologija: udžbenik za visoke zdravstvene škole. Zagreb: Medicinska naklada; 2005.
- Kovač Z, i sur. Klinička patofiziologija: etiopatogenetski čvorovi: knjiga treća. Zagreb: Medicinska naklada; 2013.
Nakon uspješno završenog predmeta student/-ica će moći:
- kritički prosuditi uzročno-posljedične veze patofizioloških procesa koji dovode do razvoja bolesti;
- usporediti različite etiološke čimbenike poremećaja homeostaze u organizmu i razvoja bolesti;
- rangirati glavne patofiziološke procese na razini stanice, organa i organskog sustava;
- predvidjeti simptome i znakove bolesti s patofiziološkim načelima nastanka bolesti;
- procijeniti međupovezanost i utjecaj patofiziološkog zbivanja u jednom organu na druge organe i organizam u cjelini;
- samovrednovati prepoznavanje osnovnih bolesti na temelju stečenog teorijskog znanja.
Nositelj: prof. dr. sc. Aleksandar Včev, redoviti profesor u trajnom zvanju
Suradnici:
◦ izv. prof. dr. sc. Marko Boban,
◦ izv. prof. dr. sc. Ana Stupin,
◦ Jelena Jakab, dr. med., asistent,
◦ Marin Kuharić, dr. med., asistent,
◦ Luka Malenica, dr. med., asistent.