Cilj predmeta je usvojiti znanje prepoznavanja psihopatologije i znanje svrstavanja psihičkih poremećaja u glavne dijagnostičke skupine (organski uvjetovane psihičke disfunkcije; psihički poremećaji izazvani psihoaktivnim tvarima; shizofrenija i slični poremećaji; poremećaji u raspoloženju; anksiozni poremećaji; poremećaji izazvani stresom; poremećaji spavanja i hranjenja; poremećaji osobnosti; pervazivni razvojni poremećaji; poremećaji vezani uz dječju i adolescentnu dob). Nadalje, cilj je da student usvoji znanje o specifičnosti pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima – definirati ulogu medicinske sestre u radu s bolesnicima koji imaju psihičke poremećaje ili psihičke pritužbe, definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja.
Uvod u psihijatriju, osnove psihopatologije, duševni poremećaji organskog podrijetla, mentalni i bihevioralni poremećaji kao posljedica uporabe psihoaktivnih tvari. Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti poremećaji, afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja, poremećaj osobnosti, neurotski poremećaj kao posljedica izloženosti stresu. Mentalna retardacija, poremećaji psihološkog razvoja, bihevioralni i emocionalni poremećaji dječje dobi i u adolescenciji. Urgentna stanja u psihijatriji. Suvremena organizacija psihijatrijske službe. Osnove različitih pristupa u psihijatriji, psihofarmakoterapija. Društveno-pravni status duševnih bolesnika i njihova prava.
Obavezna literatura:
1. Filaković P, i sur. Psihijatrija. Osijek: Medicinski fakultet Osijek; 2014.
Dopunska literatura:
1. Moro Lj, Frančišković T, i sur. Psihijatrija: udžbenik za više zdravstvene studije. Zagreb: Medicinska naklada; 2011.
2. Jakovljević M. Psihijatrija za studente Visoke zdravstvene škole. Samobor: A. G. Matoš; 2003.
Nakon uspješno završenog predmeta, student/-ica će moći:
- prepoznati opću psihopatologiju (poremećaji svjesnosti; poremećaji komunikacije; poremećaji pažnje; poremećaji opažanja; poremećaji psihomotorike; poremećaji mišljenja; poremećaji raspoloženja i afekta; poremećaji volje; poremećaji mnestičkih i intelektualnih sposobnosti; poremećaji nagona; poremećaji sjećanja i pamćenja);
- samostalno pristupiti duševnom bolesniku, definirati ulogu medicinske sestre/tehničarai vođenja medicinske dokumentacije i identificirati osnovnu klasifikaciju duševnih bolesti;
- prosuditi specifičnost pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajem (pristup bolesniku sa psihozom; pristup bolesniku s manijom; pristup bolesniku s depresijom; pristup bolesnikuu deliriju; pristup bolesniku s demencijom; pristup bolesniku s poremećajem anksioznosti; pristup agresivnom bolesniku; pristup suicidalnom bolesniku);
- imenovati osnovne psihofarmake i prepoznati ozbiljne nuspojave lijekova;
- definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja.
Nositelj: doc. dr. sc. Vladimir Grošić
Suradnici:
◦ izv. prof. dr. sc. Igor Filipčić,
◦ doc. dr. sc. Branka Restek Petrović,
◦ doc. dr. sc. Sandra Vuk Pisk,
◦ dr. sc. Davor Bodor, poslijedoktorand,
◦ dr. sc. Sandra Kocijan Lovko, poslijedoktorand.
Vanjski suradnici:
° doc. dr. sc. Anamarija Petek Erić,
° dr. sc. Paola Presečki, poslijedoktorand,
° dr. sc. Arijana Turčin, poslijedoktorand.